|
-
H e r
m e l i n
- |
|
( Lat.
Mustela erminea )
|
|
Klasifikacija |
| |
|
|
|
|
|
|
|
CARSTVO |
KOLJENO |
RAZRED |
RED |
PORODICA |
ROD |
VRSTA |
|
Životinje |
Svitkovci |
Sisavci |
Mesožderi |
Kune |
Lasice |
Hermelin |
|
(Lat. Animalia) |
(Lat. Chordata) |
(Lat. Mammalia) |
(Lat. Carnivora) |
(Lat. Mustelidae) |
(Lat. Mustela) |
(Lat. M. erminea) |
Ostali nazivi:
Velika Lasica ; Zrdav ; Zerdav
Engleski naziv:
Ermine (poznat i kao Stoat ; Short - tailed Weasel ; Bonaparte
Weasel)
|
| |
|
Zemljopisna rasprostranjenost:
-
Sjeverna amerika - SAD (svugdje osim u Velikoj ravnici - središnje
SAD) ; Kanada
-
Europa -
Hrvatska,
BiH, Slovenija, SiCG, Njemačka, Austija, Švedska, Finska, Rusija
-
Afrika - sjeverni dio
-
Azija - Sibir
|
| |
| |
|
|
Opis: Hermelin je
po građi tijela vrlo sličan Maloj Lasici. Kratke noge nose
iduženo tijelo i dugi vrat. Glava je trokutasta, uši zaobljene,
a oči lako uočljive, crne i velike. Ima dugačke brkove. Rep je
dugačak 5 - 12 centimetara.
Mužjaci su primjetno veći od
ženki. Sjeverne populacije su veće od južnih.
Krzno je relativno kratko i
dobre kvalitete. Ljeti je smeđe ili crvenkaste boje, trbuh i
vrat bijele boje. Zimi sav postane bijele boje osim vrha repa
koji ostaje crn. U toplijim krajevima krzno postane samo
djelomično bijelo.
Ima dobro razvijena osjetila vida, sluha i njuha. |
Stanište:
Obično nastanjuju gustiše i šumarke, kao i otvorena područja uz
šumarke. U južnim predjelima nastanjuju stepska područja.
Žive u brlogu ili jazbini. Ponekada preuzmu rupe glodavaca.
Znaju se smjestiti i u šupljim deblima ili rupama u kamenju.
Brlog oblažu suhim biljem ili dlakom i perjem plijena. Oko
brloga imaju zalihe hrane.
Kod nas nastanjuju područje cijele Hrvatske. Obitavaju u poljima
i gustišima. Hermelim je naša autohtona životinja. Zakonom o
lovu je trajno zaštićen od lova i nije divljač.
|
|
Ponašanje:
Hermelin je aktivan
pretežito danju. Te su životinje vrlo živahne i izuzetno
spretne. Mogu loviti i pod zemljom. Snijeg im ne predstavlja
nikakav problem, a izvrsni su plivači i penjači.
Mužjaci zauzimaju znatno
veće teritorije od ženki. Žive usamljeničkim životom, a izvan
sezone parenja mužjaci i ženke predstavljaju konkurente.
Zauzimaju 10 - 20 hektara teritorija. Teritorij označavaju
mirisom.
|
Prehrana:
Hermelin lovi miševe,
štakore, voluharice, ptice, zečeve i leminge. Hrani se i ptičjim
jajima, žabama, ribama, pa i kukcima. Ponekada može usmrtiti i
srnu.
Tijekom lova temeljito
pretražuje teren, zaviri u svaku rupu i pregleda svaki gustiš.
Plijen savlada ugrizom u vrat ili mu smrska lubanju.
Ponekada lovi i noću. Rijetko
napada domaće životinje.
|
|
| |
|
OPASNOSTI |
|
Prirodni neprijatelji |
crvene i sive
lisice, kune - ponekada jazavci
|
|
Odnos sa čovjekom |
izvan Hrvatske ga
često love zbog krzna - može biti koristan poljoprivrednicima
jer lovi glodavce
|
|
Bolesti |
napada ga jedna
vrsta parazita koja na kraju uzrokuje smrt - vjeruje se da ga
prenose rovke
|
|
Ostalo |
- ponekada
napada perad, što ga dovodi u sukob sa farmerima
- danas je
potražnja za hermelinovim krznom manja nego u prošlosti, ali
ipak prisutna
|
Podvrste:
Postoji 36 podvrsta Hermelina.
Evolucija:
- |
| |
|
- Zanimljivi brojevi :
|
MJERE:
MUŽJAK |
| Težina |
250 - 300 g |
| Dužina |
35 - 43 cm |
| Visina |
do 10 cm |
|
MJERE: ŽENKA |
| Težina |
200 - 260 g |
| Dužina |
18 - 30 cm |
| Visina |
do 10 cm |
* dužina s repom
POPULACIJA I STATUS:
- neugrožen
|
ZANIMLJIVOSTI |
| |
|
|
Starost |
7 -
10
godina |
| |
|
|
Brzina |
- |
| |
|
|
Leglo |
3 - 13 mladih |
|