-   p o r o d i c a   P l i s k a v i c a   -

( Lat. Phocoenidae )

Osim poznatijih članova porodice, koji se nalaze u tablici ispod, u zanimljivije vrste ubrajaju se i Dallijeva pliskavica. Radi se o živahnom i znatiželjnom kitu, kojeg često možemo vidjeti kako pliva ispred brodova. Hrani se glavonošcima i ribom, a obično živi u skupinama od nekoliko jedinki pa sve do nekoliko stotina. Nastanjuje vode sjevernog Pacifika. Bezperajasta pliskavica je jedan od najmanjih kitova.

Poznatije vrste porodice Pliskavica

Perajasta Pliskavica

( Lat. Phocoena phocoena )

- Opis:

Postoje lako opažljive vanjske razlike između dupina i pliskavica. Pliskavice su više debeljuškastog, bucmastog, oblika, generalo su manje veličine. Dosežu dužinu od neka 2 metra i težinu od 50 - 120 kilograma. Za razliku od dupina, koji imaju kljunastu njušku, pliskavice imaju više tupu njušku (gubicu). Čeljust im je kratka.

Leđna peraja je uglavnom prisutna, u nekih vrsta ogromna, u drugih normalne veličine - ponekad trokutasta. Ostale peraje su uske i zašiljene. Neke vrste su jednobojne, dok su druge prošarane sivom, crnom ili bijelom bojom. Imaju 30 - 60 zuba.

Pojedine vrste nastanjuju uglavnom zaljeve, estuarije  i obalna područja. Oni su uglavnom spori plivači koji žive u manjim grupama (do 20 jedinki). No neke druge vrste (npr. Dallijeva pliskavica) žive na otvorenom moru gdje se sasvim dobro snalaze. Te vrste su izvrsni, brzi i izdržljivi, plivači. Ponekada se okupljaju u grupama i od nekoliko stotina jedinki.

- Evolucija i sistematika:

Nastanjuju sva mora i oceane sjeverne hemisfere, zatim vode uz Južnu ameriku, a ulaze i u neke Azijske rijeke. Kao i za sve kitove, vjeruje se da su potekli od kopnenih sisavaca (moguće mesoždera), koji su se vratili životu u vodi.